Svakoga dana milijuni ljudi otvaraju novine na stranici s horoskopom i vise od 60 posto njih uvjereno je u istinitost procitanog. Kad u drustvu upoznate neku osobu, vjerojatno cete je upitati sto je u horoskopu. Ako ste Vodenjak, a upitani ili upitana Vaga, zacijelo cete primijetiti kako ste u tom slucaju idealna kombinacija.
U tim se okvirima obicno krece razumijevanje astrologije. Horoskop je relativno jednostavna, stilizirana karta u koju su ucrtani medjusobni polozaji planeta te njihov odnos prema Zemlji (u horoskopu se u planete ubrajaju Sunce i Mjesec). Horoskop u svakom trenutku izgleda jednako za sve ljude. Kada netko kaze da je Vaga, onda to ne znaci nista drugo no da se rodio izmedju 24. rujna/septembra i 23. listopada/oktobra. Kad biste nekome rekli da ste rodjeni 10. listopada/oktobra i sugovornik vam uzvratio kako se slazete jer on ili ona slavi rodjendan 15. veljace/februara, onda bi to zvucalo prilicno cudno. Ovako ce vas sugovornik ustvrditi da ste Vaga, sto djeluje jako vazno.
Svi koji su imalo upuceni u astrologiju i koji je barem djelomicno uzimaju ozbiljno znaju da ona ima malo zajednickog s omiljenim novinskim horoskopima. Tim ljudima je poznato kako bit horoskopa nije u tome da vam protumaci sto zvijezde porucuju, jer one u astroloskim proracunima uopce ne igraju nikakvu ulogu. No isto tako je istina da veliki dio kritike koju znanstvenici upucuju astrologiji pociva upravo na takvim nesporazumima. Astronom dr. Harold Spencer Jones je rekao o astrologiji sljedece: 'Smatram znakovitim sto ne poznajem ni jednog jedinog astrologa koji se bavi promatranjem zvijezda, ali isto tako niti jednog ozbiljnog astronoma koji bi bio astrolog.'
Znanost o ljubavi i ratu
Astrologija se ubraja u jednu od najstarijih znanosti svijeta. Vise od 2000 godina postojale su astrologija i astronomija u okviru jedne znanosti. Utemeljili su je stari Babilonci, preuzeli je i prosirili Egipcani, primjenjivali je Grci i Rimljani. Kao i brojne druge znanosti u zapadnu su je civilizaciju donijeli Arapi. Astrologiju su poznavali i u Kini, Indiji te u Srednjoj Americi.
Temeljno astrolosko nacelo obicno se izrazava kratkom i jezgrovitom recenicom koju je navodno izrekao egipatski carobnjak Hermes Trismegistos (Trostruki Hermes): “Kako ondje gore, tako i ovdje dolje!” Drugim rijecima, dogadjaji na Zemlji slike su onih na nebu.
Astrolozi su promatrali kretanje planeta i vjerovali kako se dozivljaji bozanstava ocrtavaju u ljudskim zivotima. Kad bi Mars, bog rata, bijesno zatreperio na nocnome nebu, znalo bi se da nastupa razdoblje ratnih razmirica. Ako bi se u zoru pojavila Venera, nastupalo je vrijeme ljubavi.
Uskoro su astrolozi utvrdili da se planete na nebu gibaju u granicama jednog uskog pojasa, te da nikad ne odstupaju od Sunceve ekliptike. U spomenutom pojasu nalazila su se pojedina sazvijezdja. Buduci da je Suncu trebalo 12 mjeseci (mjesecevih/lunarni ciklusa) da ponovo stigne u pocetnu tocku, 12 sazvijezdja dobilo je ulogu da oznaci pojedine mjesece. Tako su u Babilonu ova sazvijezdja nazvana imenima mitoloskih zivotinja i bica. Tako je nastao zodijak.
Medjutim, 12 sazvijezdja ipak ne dijele godinu na dvanaest jednakih dijelova, a neka od njih uopce nisu nalik na bica po kojima su dobila ime. Jos veca zabuna nastaje kad kazemo da je npr. Ovan u Marsu, pa bi se to moglo shvatiti kao da se na nocnome nebu iza Marsa nalazi sazvijezdje Ovna. To naravno ne odgovara cinjenicama premda je to bio slucaj prije nekih tri ili cetiri tisuce godina.
No danas nam je poznato da se Zemlja ne nalazi u sredistu svemira, nego da zajedno s drugim planetima kruzi oko Sunca. Stoga Zemlja svakog dana mijenja svoj polozaj prema pojedinim dijelovima zodijaka, a svakog mjeseca nalazi se spram nekog drugog sazvijezdja. Danju je pak tako osvijetljena da se zvijezde u pozadini uopce ne mogu vidjeti. Nocu su ipak vidljivi oni dijelovi zodijaka koji su nasuprot Suncu, pa na temelju toga mozemo zakljuciti pod kojim se znakom u tom trenutku nalazi.
Os Zemljine rotacije s ravninom njezine putanje oko Sunca zatvara kut od 23°C27'. Kad se sjeverni pol nagne spram Sunca, na sjevernoj je polutki ljeto i dani su dugi. Zimi je sjeverni pol zapravo otklonjen od Sunca, a dani su kraci. U godini postoje samo dva dana kad su dan i noc jednaki po trajanju. To su proljetna i jesenska ravnodnevica, a u pravilu padaju 20. ili 21. ozujka, te 22. ili 23. rujna.
Noć i dan
Prije cetiri tisuce godina, kad je astrologija bila znanost u povojima, Sunce se za proljetne ravnodnevice nalazilo u Ovnu, ili preciznije - u onoj dvanaestini zodijaka u kojoj se nalazilo sazvijezdje Ovna. Stoga je jos prije dvije tisuce godina tocka u kojoj se nalazi Sunce za proljetne ravnodnevice oznacena kao 0° Ovna, a odgovarajuca tocka jesenje ravnodnevice dobila je oznaku 0° Vage.
Za vrijeme rotacije oko Sunca, Zemlja nije uvijek nagnuta na istu stranu. Lagano se njise, i nalik je zvrku koji se u krajnjoj fazi vrti sve sporije. Tako se postupno smanjuje nagib, pa dolazi do vremenskog pomicanja ravnodnevica. Prvi koji je ovu pojavu uocio bio je grcki zvjezdoznanac Hiparh oko 1200. g. pr. n. e. Ovo njihanje Zemlje ima za posljedicu to da polozaj Sunca za jesenje ravnodnevice nikad nije stalan
Tijekom 2000 godina Sunce je napravilo put od 30° u zvijezdju Ovna dosavsi zamalo do sazvijezdja Riba. Danas, krajem 20. stoljeca, proljetna se ravnodnevica seli iz sazvijezdja Riba u sazvijezdje Vodenjaka. Ova se pojava u astrologiji naziva »pocetkom razdoblja Vodenjaka.« Tek nakon 20 000 godina ravnodnevica ce se ponovo naci u tocki 0° Ovna. No u astrologiji, astronomiji i navigaciji proljetna se ravnodnevica biljezi kao 0° Ovna.
Ono sto se pri izradi horoskopa uzima u obzir jest gibanje planeta, a ne sazvijezdja koja se iza njih nalaze. Planete mozemo usporediti s kazaljkama divovskog astronomskog sata - biljezeci njihovu tocnu poziciju, oznacavamo i jedan potpuno odredjeni trenutak. Zadaca horoskopa se i sastoji u tome da se sa Zemlje kao stajalista zabiljezi polozaj planeta u zodijaku te da odredi njihove medjusobne odnose.
Zadatak astrologa u proslosti nije bio uopce slozen. Buduci da se smatralo kako se dogadjaji na nebu zrcale u onima na Zemlji te buduci da su se polozaji planeta mogli unaprijed izracunati, bilo je vrlo jednostavno na osnovi poznavanja pojedinih konstelacija predvidjeti buducnost na Zemlji.
Planeti nisu bogovi...
Danasnjim osporavateljima astrologije poznato je da planeti nisu nikakvi bogovi te da se dogadjaji na nebu ne odrazavaju u onima na Zemlji. Prema njihovu misljenju udaljeni meteori i plinovite kugle nimalo ne djeluju na covjeka i njegovu sudbinu. Mozda su u pravu.
Sve to naravno ne pobija mogucnost proricanja. Pretpostavimo da ste od prijatelja dobili pismo u kojem Vam najavljuje svoju posjetu, priopcuje vam kako ce od kuce krenuti negdje oko 10.15 prije podne te ujedno vas moli da ga docekate na zeljeznickoj stanici. Prelistate li zeljeznicki vozni red, lako cete utvrditi da je jedini vlak kojim bi ujak mogao stici upravo onaj s dolaskom u 13.05. Na kolodvoru cete vidjeti obavijest da taj vlak staje na 3. peronu. Poznajete li jos i neku osobu u prometnom uredu, zacijelo cete doznati ime strojovodje, boju lokomotive, njezin broj, te najrazlicitije podatke koji su u vezi s tim vlakom.
Povedete li zatim na kolodvor nekog svog prijatelja, mozete mu 'predvidjeti' zadivljujuci niz buducih dogadjaja. Mozete 'slucajno' pogledati na sat i reci kako ce u trenutku kad se poklope mala i velika kazaljka (astrolozi bi rekli - kad su u konjukciji), na treci peron stici lokomotiva npr. plave boje, ciji se strojovodja zove Petar Petrovic, te da ce iz vlaka izici sredovjecan muskarac s naocalama i stapom.
Astrolozi zapravo u radu i koriste nesto sto je unekoliko nalik zeljeznickom voznom redu. Rijec je o tablicama koje se nazivaju efemeride. U njima su zabiljezeni tocni podaci o polozaju pojedinih planeta u odredjenom trenutku. Slicne tablice koriste se i u pomorskoj te zrakoplovnoj navigaciji. Pomocu tablica nautickog godisnjaka isto bi se tako mogli sastavljati horoskopi, i to - prilicno dobri.
Astronomski aspekti
Anticki astrolozi nisu znali za planete Uran, Neptun i Pluton. Znaci li to da je njihovim otkrivanjem pao u vodu citav rad dotadasnjih astrologa? Ovi vrlo udaljeni planeti gibaju se relativno sporo, tako da bismo ih mogli usporediti s kazaljkama na satu koji pokazuje stoljeca, desetljeca i godine. Zbog toga se i utjecaj tih planeta u horoskopu isto tako polagano mijenja. Danasnjim je pak astrolozima daleko znacajniji medjusobni polozaj planeta koji se oznacava nazivom 'aspekt'.
Astrolosko se tumacenje sastoji od dva dijela. Prije svega potrebno je nacrtati sam horoskop. Ovdje nije vazno da se on sastavlja upravo za datum rodjenja pojedine osobe, vec se isto tako moze odabrati neki drugi dogadjaj vazan za tu osobu, kao sto je vjencanje ili pak izuzetni poslovni uspjeh. Mjesec i Merkur gibaju se vrlo brzo, tako da im se i aspekti u horoskopu neprestance mijenjaju. Zato je tocku u vremenu, za koju se horoskop sastavlja, potrebno sto preciznije odrediti. Zbog toga se horoskop sastavlja uglavnom za dan rodjenja, a ne za neki drugi.
Astrolozi tvrde da se na temelju cetiri tisucljetne prakse iz horoskopa rodjenja mogu iscitati tjelesne i psihicke znacajke osobe ciji je to horoskop. Pomocu takve spoznaje mogu se predvidjeti buduce ponasanje i sklonosti spomenute osobe. Mozda je na temelju nekog buduceg polozaja planeta i moguce predvidjeti najpovoljnije razdoblje za izvrsenje neke namjere, ali tesko ce se netko od astrologa odluciti da daje detaljna predvidjanja buducih dogadjaja.
Astrolosko predvidjanje slozen je posao koji oduzima mnogo vremena i zahtijeva presizne provjere. Da bi se jedan osobni mjesecni ili godisnji horoskom mogao sastaviti, potrebno je izraditi horoskope za pojedine vremenske tocke u buducnosti te ih zatim dovesti u vezu s horoskopom rodjenja, pa ih pravilno protumaciti... Pri tome moraju voditi računa i o svim drugim aspektima koji astrolugiju afirmiraju ili osporavaju.