Iz starih se arhiva pojavljuje gotovo nesagledivo obilje neobicnih rorocanstava, koje je za vrijeme svog burnog zivota ostavio jedan od najglasovitijih vidovnjaka Evrope Michela de Notre-Dame, koji se po obicaju svoga vremena nazvao “Nostradamus”.
Roden je 14. decembra 1503. u Francuskoj, u Provansi, u mjestu Saint-Remyu. Najprije je kao lijecnik navodno proveo razlicita cudesna izlijecenja, ali je slavu stekao svojim prorocanstvima. Bile su to stotine prorocanstava u stihovima od po cetiri reda, sto ih je iz mirnog Salona, u kojem je studirao, razasiljao citavim svijetom. Godine 1555. prvi put su objavljena pod naslovom “Centuries”. Nostradamusova se slava ubrzo pronijela svijetom pa su ljudi svih staleza poceli posjecivati ucenjaka trazeci od njega savjet.

Dramatična proročanstva
Kraljevi i knezovi pozivali su ga na svoje dvorove i zadrzavali ga kao gosta dulje vremena. U Pariz ga je pozvao uticajni kardinal Bourbon i upoznao ga sa svojim prijateljirna. Meðu Nostradamusove postovaoce ubraja se i Katarina Medici, supruga francuskog kralja Henrija II. Kasnije ga je kralj Karlo IX imenovao svojim osobnim lijecnikom.
Godine 1556. Nostradamusa je pozvala kraljica k sebi u Pariz. Jedva je cekala da dozna kakva sudbina ocekuje njezina cetiri sina. A kako je glasio vidovnjakov odgovor? Unaprijed je doista izjavio ono sto se cinilo nemogucim: tri ce kraljicina sina jednom sjediti na prijestolju! Pri tom je, doduse, presutio da ce krunisanje jednog od njih omoguciti tek smrt njegova brata. Ucinio je to smatrajuci - kako je to nekoliko puta razjasnio - da ni za koga nije dobro da uvijek zna punu istinu.
Vec godinu dana kasnije pocelo se ostvarivati ono sto je Nostradamus nagovijestio. Kralj Henri izgubio je zivot pod neobicnim okolnostima. To se na svadbi njegove sestre Margarite s vojvodom od Savoje dogodilo slucajno, ali i na neobican nacin. Na turniru koji se odrzavao u slavu svadbe, odjedmom je kralj Henri izazvao mladog grofa Montgomerya na vitesko natjecanje. Pri torn je doslo do strasne nesrece: Englezovo je koplje probilo zicani zaklon na kraljevoj zlatnoj kacigi i prodrlo mu u oko. Henri II umro je od te rane u 40. godini zivota.
Taj je dogaðaj Nostradamus nagovijestio u sljedecim stihovima:
“Mladi ce lav pobijediti staroga u pojedinacnoj borbi. Probost ce mu oko u zlatnom kavezu, zadati mu dvije rane i stari ce lav umrijeti jezovitom smrcu.”
Istodobno je u nekoj drugoj strofi od cetiri retka zabiljezio: “U godini u kojoj jedno oko vlada Francuskom bit ce dvor vrlo nemiran, a gospodin du Blois ubit ce svoga prijatelja. Kraljevstvo ce tesko stradati...”

Neuspjeli bijeg
Nakon Henrijeve smrti ispunila se sudbina princeva tacno onako kako je Nostradamus nagovijestio. Prvom sinu, Franji II, bilo je u to vrijeme tek 16 godina. Umro je godinu dana kasnije. Nakon njega uspeo se na prijestolje Karlo IX u dobi od deset godina. Vladao je pod majcinim regentstvom. Izbila je pobuna i desila se krvava Bartolomejska noc. Karlo je umro u dobi od 22 godine ostavivsi Francusku u haosu. Sad je okrunjen posljednji princ. Vladao je kao Henri III. Kad je u Bloisu sazvao drzavno vijece, ispunilo se ono drugo prorocanstvo. Kralj je dao potajno ubiti svoga prijatelja vojvodu od Guisea. “Gospodin du Blois”, pisalo je u vidovnjakovim stihovima, “ubit ce svoga prijatelja!”
Jos i danas nas zapanjuje kako je tacno Nostradamus predvidio sudbinu kralja Luja XVI i Marije Antoanete i kako je nagovijestio Francusku revoluciju. “Nocu ce kroz kraljicina vrata izaci bracni par, kraljica, bijeli dragulj, napusteni kralj u sivom, i stici ce u Varennes. Izbor Kapetingera je uzrok oluje, vatre, krvi i sjekire (giljotine).”
Vise od dva stoljeca posto je Nostradamus zapisao te retke dogodilo se: u noci od 20. juna 1791. bjezi kraljevska porodica kroz tajna vrata. Kralj je odjeven u sivo, a njegova supruga nosi bijelu haljinu. Stvarno im je uspjelo da stignu na cilj, u gradic Varennes u Argonskoj sumi. cak i ono sto se ondje ubrzo nakon toga dogodilo, Nostradamus je vec predvidio, a naveo je cak i imena ljudi koji ce u torn sudjelovatl. Ti stihovi glase:
“Odvojenom suprugu stavit ce na glavu mitru i vratiti ga. Borba ce se razviti iznad opeka pomocu pet stotina. Jedan ce se izdajica zvati Narbon, cuvar bacvi s uljem.”
Ono sto je u vrijeme kad je Nostradamus napisao svoje prorocanstvo, dakle, dva stoljeca prije nego sto su se dogaðaji zbili, morale zvucatl smuseno i besmisleno, pretvorilo se u tuznu stvarnost: kralju, kojega su odvojili od Marije Antoanete, jakobinci su na glavu nataknuli siljatu frigijsku kapu.

Plamen do neba
cini se da je nekoliko stihova odgovara Napoleonu I: “Jedan ce se car roditi u blizini Italije”, kazuje katren 60. stih u prvoj centuriji, a jedan drugi stih nadopunjuje: “Posto je poceo kao obican vojnik, njemu ce uspjeti da vlada carstvom.”
Nostradamus je zacudno tocno opisao i Korzikancevu vladavinu:
“Obrijana glava preuzima vladavinu u luckom gradu i namece obvezu da se placa danak. Taj covjek tjera prljave skrtice, koje ce mu ubuduce biti neprijatelji, i cetrnaest godina nasilno vlada gradom.”
Bonaparte je vladao od 19. decembra 1799. do 13. marta 1814. - gotovo tocno 14 godina! Protivno dvorskoj modi francuskih burbonskih kraljeva koja je propisivala vlasulje, Napoleon je sisao kosu kratko.
Sudbina Napoleona III, kojeg Nostradamus naziva necakom (“neveu”) Napoleona I, takoðer je predviðena: “Vidi se plamen od neba do zemlje. Porazen od visokoroðenog, cudesno zbivanje. Veliki pokolj ljudi; velikanov necak je zarobljen. Ponosni covjek izbjegava uzbudljivu smrt.”
Plamen od nebrojenih vatri i vrlo zestokog bombardiranja uzdizao se iznad tvrðave Sedan kad se 1. septembra 1870. u njemacko-francuskom ratu zavrsavala velika odlucna bitka. Francuska se armija predala i posla u zarobljenistvo zajedno sa carem. U pismu baronu Reillu Napoleon III pise koliko ga je boljelo sto nije pao u bici. Pobjednik kojega Nostradamus naziva “visokoroðenim” bio je njemacki car Wilhelm I.
Nostradamus je ostavio 939 “slika buducnosti”. Mnoge od njih pokazale su se zacuðujuce tacnim. S pocetka ih je svrstavao povijesnim redom. Oklijevanje, a naposljetku i strah da bi ga mogli optuziti pred inkvizicijom - i doista je Vatikan sve do 1881. zabranjivao “Centuries” u kojima se najavljuje i propast papinstva - navele su ga da kasnije ispremijesa svoje stihove. Tako ih je izmijesao da je izvanredno tesko razabrati na koje se dogaðaje odnose pojedini katreni.
“U igri od tisucu nejasnih stihova”, priznao je Nostradamus, “dajem, otkrivajuci i sakrivajuci, ono sto ce niknuti tek u buducnosti (velike dozivljaje velikih vladara a oni koji ih ne odgonetnu bit ce od radoznalosti na mukama), jer dugacak je niz stvari zabiljezen, koje ce se moci prepoznati tek onda kad doðe odreðeni dan.”

Neće umrijeti čovječanstvo!
Godine 1921, dakle nepune tri godine nakon zavrsetka prvog svjetskog rata cije strahote nisu bile jos zaboravljene, objavljena je u Berlinu rasprava koja je najavljivala nesto sto je u ono vrijeme bilo apsolutno nepredocivo: da ce godine 1939. izbiti drugi svjetski rat. Pisac te brosure, postanski cinovnik po imenu C. Loog, oslanjao se pri tom na jedan posve odreðeni Nostradamusov stih koji je, doduse, zvucao vrlo nejasno: “Sedam puta ce se izmijeniti britanski narod. Natopljen krvlju izmijenit ce se za 290 godina, ne putem Francuske vec putem Njemacke. Ariel se vara u poljskom kopiletu.”
Glavno je pitanje bilo, od kojeg dogaðaja treba poceti brojati onih 290 godina. Loog, koji je potanko proucio sve knjige i komentare o velikom vidovnjaku, nadosao je na dogaðaj koji se zbio godine 1649. Te su godine engleskom kralju Karlu I odsjekli glavu i velika je drzava postala republikom pod vodstvom Olivera Cromwella. To je bila prva velika izmjena. Godine 1660!
Glasoviti prorok sagledava i nasu buducnost, najvljujuci izgradnju svemirske stanice. On je naziva “Zracnim krilom” i najavljuje izgradnju vise takvih “krila”. Moguc je takoðer i prodor u naucnim istrazivanjima. Astrofizicari ce uspjesno istrazivati neke nepoznate cestice atomskog jezgra. Ta saznanja mogu biti toliko senzacionalna da ce energija od 2025. godine biti cista i vrlo jeftina.
Nostradamus, meðutim, vidi i tajne pripreme za za veliki, mozda cak i svjetski rat. Svjetska sila Kina bi mogla pozeljeti da sebi podredi azijski i evropski kontinent.
U meðuvremenu bi trebalo da se desi i jedan vazan kozmicki dogaðaj – neko nebesko tijelo iz dalekih dubina svemira moglo bi ozbiljno promijeniti klimatske prilike na nasoj planeti...
On vidi i veliki haos u jednoj velikoj zemlji – njeni prihodi i rashodi ce se potpuno oteti kontroli, a to ce onda izazvati nemire i probleme u cijelom svijetu. Predviða i potpuni raspad nekih armija, koje ce “Nestati kao da nikad mocne nisu bile”!
Pored mnogih stravicnih vizija – od ratova do gladi i umiranja – Nostradamus je zdrzao i dobru dozu optimizma za sve nas:
“Na kraju krajeva, nece umrijeti covjecanstvo, umrijet ce smrt. I tada ce vladati vjecnost...”

Procitajte SVE TAJNE ALKEMIJE