Kiropraktika

Ova je terapija stara vise od 3000 godina, ali su njeni korijeni koji nas vode u drevnu Kinu znatno stariji. Jos u prastarom kineskom dokumentu «Cong Fou», koji potice iz 2700. godine pr.n.e. govori o blagotvornosti iscjeliteljskog pritiska na meko tkivo, kojim se mogu lijeciti razliciti zdravstveni problemi. Recimo jos i to da su svoje pacijente kiropraktikom lijecili drevni iscjelitelji iz Babilona, Indije i Egipta.

Pomaze u izlijecenju:
astme, zatvora, hemeorida, artritisa, problema sa kicmom, grceva, problema sa diskusom, fibrositisa, lumbaga, istegunuca misica, reuma, sijatikusa, tenosynovitisa, ukljestenja zivaca, ovisnosti, tuge, glavobolje, neuralgije, stresa i trauma.

Zvanicna znanost nagovjestava da bi kiropraktiki “domovina” mogla biti drevna Kina, jer se u “Cong Fou”, glasovitom dokumentu iz 2700. godine prije nove ere, detaljno opisuje izvjesna terapija iscjeljivanja uz pomoc pritisaka na meko tkivo. Pomenuti spisi su se koristili kao upute za rad na kicmenom stubu (kraljeznica), a slicne terapije za lijecenje kicme i vratnih prsljenova koristili su, osim drevnih Kineza, i pripadnici drugih antickih civilizacija.
Mnogi reljefi i zidne slikarije iz prastarih vremena prikazuju manipulativnu terapiju koja se odvijala na posebno konstruiranim stolovima, a brzi potisak bio je najcesci zahvat, kojim su se kicmeni prsljenovi dovodili u prirodan polozaj. Niko ne zna kojim se sve putevima sirila ova blagotvorna terapija na istok i zapad, ali se pouzdano zna da su je uskoro prihvatili Japanci, Indijci, Babilonci, Egipcani, cak i stanovnici Mikronezije, Melanezije i Polinezije.

Hipokrat, Galen, Palmer...
Kada je stigla u staru Heladu, Grci su joj dali ime “cheir praktikos”, sto znaci – “ciniti rukama”. Grcki lijecnik s otoka Kosa, Hipokrat (460 – oko 377 pr.n.e.), "otac moderne medicine", posebno je cijenio ovu terapiju. To nije cudo jer se on s posebnom strascu i znatizeljom bavio proucavanjem kicmenog stuba. Uostalom, od njega i potice cuveni citat: "Stekni znanje o kicmi, jer je ona preduvjet za mnoge bolesti", za koji bi se moglo reci da je kljucan za razumijevanje kiropraktickog nacina lijecenja i njegove vaznosti za ukupno zdravlje!
Namjestanje kostiju urnijece je koje se prenosilo s koljena na koljeno, a oni koji su to radili savrseno i za koje se u narodu govorilo da imaju laku ruku, bili su veoma cijenjeni i trazeni. Hipokratovo interesovanje za kiroprakliku naslijedio je grcki lijecnik i filozof iz Pergama Claudije (Klaudije) Galen (129 – 199. n.e.), "princ svih lijecnika", koji je stekao slavu kada je rimskom ucenjaku Eudemusu izlijecio paralizirane ruke. Neki povijesni zapisi iz tog vremena detaljno opisuju Galenov rad na pacijentovom vratu koji se ni po cemu ne razlikuje od danasnje, moderne kiropraktike.
Otac moderne kiropraktike je Daniel David Palmer, trgovac i magnetopat iz Sjedinjenih Drzava, koji je osnovao skolu manipulativne terapije, tzv. skolu kiropraktike. On je 1895. otkrio specificnu tehniku namjestanja zglobova i nazvao je "tretman rukama".
Jaka, zdrava, elasticna i uravnotezena kicma preduvjet je za nesmetanu komunikaciju izmedu razlicitih dijelova tijela i tjelesnih sustava, pa i samoga mozga. Ako u kraljeznici dode do disbalansa - kad se pojavljuje neravnoteza u jednom ili vise prsljenova (kraljezaka), grcevi i pritisak na misice bolne i oteknute diskuse, ukljestenje i pritisak na zivce - to moze, ukoliko se zanemari, prouzrokovati nepopravljive degenerativne promjene na tim dijelovima kicme, a javljaju se i druga bolna stanja u drugim dijelovima tijela. Problem sa kicmom moze pruozrokovati veoma ozbiljne probleme s unutarnjim organima. Primjerice, bilo je slucajeva da se gluhoca, koju je izazvala ozljeda kicme, rijesi nakon sto su prsljenovi vrata namjesteni i vraceni na pravo mjesto, a pacijent poslije normalno cuje. I mokracni mjehur moze stradali od bolova u krizima (krsta), sto uzrokuje probleme s bubrezima.

Blagotvorna terapija
Svakog iskusnog kiroprakticara, dakle, zanima povratak biomehanicke ravnoteze kicme, jer upravo ona utice na misicnokostani, zivcani i zilni sistem u ljudskom tijelu.
Kiropraktika je fizicki pristup mehanickim problemima kicme, reci ce kiroprakticari, a time se zbrinjavaju njene potporne strukture i preveniraju daljnja oboljenja. Cilj svakog kiroprakticara je osloboditi pacijenta boli i rehabilitirati ozlijedeno podrucje... On se sluzi prstima da bi njezno, ili pak ponekad manje njezno, ali ciljano tretirao kicmeni stub, oslobodio njegove uklijestene prsljenove, te zdjelicu i tijelo vratio u normalno zdravo stanje. Nerijetko se pacijenti zale na zategnutost - od vratnih misica do sredine leda ili pak u krizima.
Najcesce pitanje koje postavljaju bolesni pacijenti jeste koliko se puta mora otici kiroprakticaru da bi se oslobodili nesnosnih bolova. To, dakako, ovisi o vrsti problema -ako je rijec o zategnutosti i boli u vratu, primjerice, od sjedenja za pisacim stolom, to ce iziskivati samo dvije do tri posjete. Kod migrene - cije simptome osjecamo vec mjesecima, a razlog je emocionalni stres i ozljeda vratnih prsljenova nakon prometne nesrece otprije vise godina - potrebno je vise mjeseci redovnih tretiranja.
Cilj kiroprakticara nije samo osloboditi pacijenta boli, nego rnu pomoci da nauci kako izlijeciti takva bolna slanja - najcesce su to serije vjezbi, veca paznja prilikom obavljanja raznih poslova koji opterecuju kicmu, te povecana paznja pri naglim pokretima.
Kiropraktika, cija je temeljna postavka da ukupno zdravlje ovisi o stanju vratnih prsljenova i kicmenog stuba, preporucuje odrzavanje kicme u ravnotezi, jakom i elasticnom. Svakako ima velikih uspjeha u lijecenju mnogih bolesti: migrene, glavobolje, bolova u vratu, ramenima, ledima, rukama, nogama, artritisa, degeneracije diskusa, ukocenosti, istegnuca, uganuca, discushernije, grceva u misicnom sistemu, ukljeslenja zivca, spondiloze, skolioze, isijasa, srcanih smetnji, vrtoglavice, nesanice, sportskih ozljeda, trzajnih ozljeda vrata...