Na lokaciji tridesetak kilometara sjeverozapadno od Jeruzalema, na mjestu gdje se prosiruje cesta 443, policajci su stajali pred skupinom u crno odjevenih ultraortodoksnih demonstranata sto su svoju ljutnju iskaljivali na radnicima.
»Kradete kosti!«, vikali su im, prosvjedujuci zbog skrnavljenja zidovskih grobova. Jedan od prosvjednika legao je na tlo izgovarajuci molitve. Na koncu su svi bili uhiceni.

Blago iz spilje
No, na udaru njihova gnjeva nisu bili radnici na gradilistu ceste, nego arheoloska ekipa koja je s uzbudenjem iskopavala svoje novo znacajno nalaziste: pogrebnu spilju koju su koristili Makabejci, pleme judejskih ratnika koje se u drugome stoljecu prije Krista uspjesno pobunilo protiv svojih saleucidskih vladara i zato je slavljeno na svetkovini Hanuka i opisano u Apokrifnoj knjizi Makabejaca. Predmeti nadeni u spilji zapravo su prvi fizicki dokazi postojanja Makabejaca koji su sve do sada bili poznati samo po drevnim zapisima.
»Za ovim mjestom znanstvenici tragaju vec godinama«, kaze Yeshayahu Gafni, profesor povijesti na Hebrejskome sveucilistu u Jeruzalemu. »Njegovo je postojanje poznato stotinama godina nakon makabejskoga razdoblja, opisano je na mozaickoj mapi iz sestoga stoljeca nadenoj u Madebi u Jordanu, ali se nakon toga jednostavno izgubilo.«
Buldozer koji je poravnavao teren na trasi autoceste morao je stati nakon sto je otkriven ulaz u spilju. Postujuci zakon o zastiti starina u Izraelu, gradevinari su odmah prekinuli radi izvijestili Upravu za starine koja je na mjesto odaslala svoga glavnoga arheologa Shimona Riklina i ekipu radnika. Oni su se probili do ulaza u predvorje odakle je put vodio u dvije pogrebne spilje s 23 osarija - kamene posude za pohranu kostiju - smjestena u nisama izgradenim u blokovima krede.

Prica o Judi Makabejcu
Na jednome od osarija bila je djelomicno izblijedjela hebrejska rijec Hasmonean, sto je drugo ime za pleme Makabejaca.
»To je prvi put da je ta rijec nadena na arheoloskome nalazistu«, kaze Shimon Riklin.
Na nekim od drugih osarija bila su ispisana imena na grckome jeziku: Sara, Mariama, Eliezar i Elazar, te Simon na hebrejskome. U spilji su takoder nadeni kovani novci i uljanice pravljeni za vrijeme Makabejaca.
Strucnjaci iz Uprave za starine na temelju nacina pokapanja, zidovskih imena i predmeta karakteristicnih za to razdoblje nisu dvojili da su to nalazi koji su pripadali Makabejcima. stovise, mnoga od ispisanih imena izvorno su makabejska. Predstavnica Uprave Efrat Orbach kaze:
»Iz povijesnih smo zapisa znali da su Makabejci zivjeli i bili pokapani upravo u ovome kraju.
Shimon Riklin, ipak, spekulira mogucnoscu da su u spilji pokopane tri generacije Makabejaca, mozda cak i najpoznatiji clanovi njihova plemena kao sto su Juda Makabejac i njegova braca!
Upravo je Juda Makabejac predvodio u drugome stoljecu prije Krista ustanak protiv seleucidskoga kralja Antioha IV, koji je progonio zidove i oskvrnjivao njihove hramove. Judine su snage bile uspjesne, osvojile su Jeruzalem i obnovile tamosnji hram 365 godine prije Krista, sto se i slavi tokom zidovskog vjerskog praznika Hanuke. Makabejsko je razdoblje zavrseno 63 godine prije Krista kada je rimski car Pompej osvojio Judeju.

Novo hodocasce
Kako kaze profesor Yeshayahu Gafni, to je otkrice posebno uzbudilo Izraelce, jer je makabejsko doba posljednje razdoblje zidovske neovisnosti na izraelskom tlu prije pojave danasnje drzave Izraela. Izrael je tako, zakljucuje on, otkrio ostatke ranije zidovske drzave. Arheolog Riklin, i sam religiozni zidov, ne vidi nista lose u istrazivanju grobnica i odbacuje ljutnju demonstranata.
•Iskapanja ionako nismo provodili radi istrazivanja. Tu se gradila autocesta. Prema zidovskim zakonima zivi su ljudi vazniji od mrtvih. Ako zivima treba nova cesta, onda je u redu da se mrtve premjesti na drugo, dostojno mjesto. Ipak, Uprava za starine ima pravo zabraniti radove na mjestima od povijesnog znacenja. Po rijecima njezine predstavnice Efrat Orbach to ce se uciniti i u slucaju makabejske spilje: ona ce biti sacuvana, a cesta 443 preusmjerena.
Otkrice bi moglo promijeniti i neke vec duboko ukorijenjene zidovske obicaje. Naime, tisuce zidova vec vise od 60 godina odlazi na hodocasce u obliznji nacionalni park na mjesto za koje vjeruju da je groblje Makabejaca. I za svake proslave vjerskog praznika Hanuke stotinu trkaca sudjeluju u utrci koja zapocinje upravo od tih grobova, bez obzira na cinjenicu da su izraelski arheolozi sa sigurnoscu ustvrdili kako one uopce nisu makabejske vec kasnorimske grobnice iz cetvrtoga stoljeca.
(Preneseno iz “Timea)