Atlantida se nalazila u Europi i zahvatala je najveci dio sadasnje Francuske, Belgije, Luksemburga i manji dio Njemacke a centar legendarne drzave se nalazio u francuskom gradu Sansu (Sens), 100 kilometara jugoistocno od Pariza. To tvrdi Marsel Mestdag (Marcel Mestdagh), ugledni profesor istorije na Institutu za istoriju u belgijskom gradu Ganu (Gand).

Na putevima Vikinga
Kako je profesor Mestdag dosao do tog nevjerovatnog zakljucka?
Ako je vjerovati njegovoj prici, sasvim slucajno. Mestdag je, naime, nekoliko godina istrazivao tragove vikinskih osvajanja i u tom periodu je na razlicitim mjestima po Zapadnoj Europi pronasao ogromne konstrukcije tajanstvenih oblika, tragove vojnih logora smjelih osvajaca sa sjevera Europe, iz devetog stoljeca prije n.e. Uporedujuci "tlocrte" tih neobicnih nastambi sa Platonovim opisom Atlantide, Mestdang je "dedukcijom" otkrio gdje se nalazilo hipoteticno carstvo.
"Sve se fantasticno poklopilo - Atlantida je bila u Francuskoj!", odusevljeno tvrdi belgijski profesor.
Godine 1964. Mestdag je, proucavajuci tlocrte parcela starog Gana, svog rodnog grada, otkrio jednu kvadratnu strukturu za koju je potom utvrdio -prema srednjevjekovnim rukopisima - da predstavlja ostatke zimskog boravista Vikinga iz 879. godine prije nove ere. Ovaj istrazivac je zatim otkrio svugdje po zapadnoj Europi, ostatke drugih vikinskih logora iz iste epohe. Svi logori su imali isti oblik, svi su bili razmjesteni unutar trougla koji su cinili logori u Sansu, Sen Lou (St. Lou), u Normandiji, i Haslou, mjestu koje danas nosi ime Masmehelen a nalazi se u Belgiji, kraj granice sa Holandijom.
Profesor Mestdag smatra da toliki veliki broj vikinskih logora razmjestenih na tako preciznoj teritoriji pokazuje da su "oni tu nesto trazili". To se njemu ucinilo vrlo neobicnim pa je rijesio da sve svoje slobodno vrijeme posveti istrazujuci misteriju vikinskih logora.
U to vrijeme se sjetio i cinjenice da je glasoviti Julije Cezar, u vrijeme svojih galskih osvajanja (u prvom vijeku prije n.e.) takode izabrao Sans za glavni logor u kojem ce biti koncentrisane njegove legije. Ta cinjenica, smatra belgijski profesor, dokazuje da je u davna vremena postojala vazna mreza puteva na Starom kontinentu. Potpuno opsjednut regionom oko Sansa, belgijski istoricar se bacio na dalja istrazivanja: pronasao je izuzetno veliki broj megalita na putevima koji polaze iz tog grada. Ti su putevi, po njegovom misljenju, predstavljali politicke i lingvisticke granice u Francuskoj, i u doba Kelta, i u vrijeme rimskih provincija, pa cak i u doba feudalnih srednjevjekovnih drzavica, katolickih provincija, sve do danasnjih dana kada cine granice departmana.

Prema Platonovom opisu
Mestdag je zatim utvrdio da ispod rijeke Marne, koja tece sjeveroistocno od Sansa, izmedu sato-Tijerija (Chateau-Thierry) i Vitri-le-Fransoa (Vitry-le-Francois) cini savrsen oval na kojem vrlo veliki broj lokaliteta nosi ime koje u osnovi ima rijec "sato" (“chateau” – “zamak”). Na tom prostoru koji je Mestdag nazvao "oval broj 1" nalaze se najznacajniji francuski gradovi i opatije, narocito na mjestima gdje rijeke presjecaju oval. Takav je slucaj u Orleanu Orleans na Loari (Loire), u Parizu koji je na Seni i sa opatijama u Klervou (Clairvaux) i Vezleju (Vezeley).
Belgijski naucnik tvrdi da oko Sansa postoje jos tri koncentricna kruga koji takode formiraju ovale koji imaju specificne toponimske, istorijske i lingvisticke odlike.
"Sve to vec stoljecima stoji pred ljudima ali nikome nije palo na pamet da prikupi i analizira cinjenice", objasnjava profesor.
Ideja da podatke koje je prikupio o ovalima uporedi sa Platonovom pricom o Atlantidi, Mestdagu je pala na pamet kada je gledao jednu emisiju o iscezlom carstvu. Atlantida je, po njegovom misljenju bila romb koji formiraju tangente najveceg ovala. U centru se nalazi grad Sans a na cetiri ugla romba su gradovi Moron (Mauron) u Francuskoj, Merker (Mercoeur) takode u Francuskoj, Meskirh (Meskirh, Messkirch) u Njemackoj, te Midelburg /Middelburg/ u Belgiji.
Taj romb savrseno odgovara Platonovom opisu Atlantide: cetvorougao obima 10.000 stadijuma (stara grcka mjera za duzinu), odnosno 1776 metara. Platon je takode precizirao da je Atlantida bila udaljena 2000 stadijuma od "donjeg mora" a tolika je tacno, kako ukazuje Mestdag, udaljenost njegovog ovala od Sredozemnog mora. Naravno, njemu bi se mogla staviti primjedba da je, po svim dosadasnjim tumacenjima Platonove price, legendarno carstvo bilo ostrvo ali Mestdag tvrdi da grcka rec "ostrvo" moze da oznacava i "ograden prostor".