Posto je posljednjih decenija sve veci interes za bilje, znanastvenici industrijski razvijenih zemalja sve vise koriste biljne sirovine da bi dobili sto djelotvornije medicinske preparate i lijekove. Pri tome, savremeni istrazivaci su samo preuzeli stara iskustva o ljekovitosti mjesavina napravljenih od biljaka, koje su koristene u tradicionalnim medicinama Kine, Japana, Indije i drugih kultura i naroda svijeta - od Sumera i Egipta pa sve do danas!
Drevne recepture tako ponovo iskrsavaju na svjetlost dana, dobijajuci novu svjezinu i upotrebnu vrijednost. Farmakolozi zaviruju u prasnjave i gotovo zaboravljene knjige i iz njih izvlace iskustva prastarih travara i narodnih iscjeljitelja, provjeravajuci domete drevnih iskustava. Ipak, do onog najznacajnijeg tesko uspjevaju doprijeti, jer su prastari vidari i farmakolozi najznacajnije i najdragocijenije recepture sifrirali i cuvali kao prvorazrednu tajnu.

Otporni morfij
Istovremeno, u savremenim farmaceutskim laboratorijama vec odavno se proizvode sinteticki lijekovi, po mnogima, vjerne kemijske kopije onih sto ih proizvodi Majka priroda. Ali cak ni najopremljenije laboratorije jos uvijek nisu u stanju "kopirati" sve biljke. Tako, recimo, znanstvenici nisu uspjeli sintetizirati morfij, a znamo da se vec 5000 godina morfij dobija od opijuma, a opijum od - maka! Nijedan lijek nije djelotvorniji od morfija kada je u pitanju ublazavanje bolova. No, i druge biljke imaju svoju nezamjenjivu originalnost...
Bastinska biljka "digitalis" u svojim listovima sadrzi supstancu koja se koristi za pravljenje najblagotvornijeg lijeka za lijecenje bolesti srca i srcanog sustava. Jedan od najuspjesnijih lijekova protiv djecije leukemije i Hockinsove bolesti dobija se iz zimzelene biljke koja raste na Madagaskaru (Madagascar). Istodobno, istocnoindijska biljka po imenu "zmijski korijen", sasusena i samljevena, vec 2000 godina sluzi za lijecenje "mjesecevoog ludila", a u prirodnoj i sintetickoj formi, njeni derivati snabdijevaju farmaceute izvanrednim lijekom za snizavanje krvnog pritiska.
Aspirin je danas iskljucivo sinteticki lijek, ali je u proslosti bio aktivni sastojak "udovicinog drveta"("bijela udovica"), koga je jos u I stoljecu otkrio i proucavao znameniti travar Pedanius Dioscorides. Putujuci mediteranskom obalom, on je uspio skupiti stotine ljekovitih biljaka, minerala i zivotinjskih uzoraka. Zatim ih je ilustrirao i opisao u obimnom znanstvenom radu koji je postao temelj farmakopeje za buducih 1600 godina.

Lijekovi iz prirode
U Dioscoridesovim biljeskama ostalo je zabiljezeno da sok spravljen od kore i lisca "udovicinog drveta" ublazava bolove i blagotvorno djeluje protiv vrucice i groznice, pa se i danas, u obliku tableta, koristi sirom svijeta. Savremeno bilje danas uveliko sluzi kao izvanredna zamjena za secer i so, a sintetizirane pilule za spavanje i stimuliranje energije. Umjesto soli neki ljekari - kao dodatak jelima - prepisuju biljke sasusene i mljevene. Najdjelotvornija je kombinacija od zimskog i ljetnog cubara, kumina, koriandora, sezamovog i gorusicinog sjemena!
Za bolesnike s povisenim secerom preporucuje se - "medene biljke". Ljudi koji vode racuna o svojoj tjelesnoj liniji mogu praviti poslastice od izmirne ili slatkog korijena "gospine trave". Preporucuje se samljeveno lisce, cvijece i korijen. Posipa se po kolacima ili se mijesi zajedno sa tijestom, kojemu osigurava prijatan, sladunjavi ukus!
Otkad se pamti ljekovite biljke su se medusobno mijesale i u razlicitim kombinacijama najcesce djelovale kao sedativi ili kao antidepresivi. Travari i danas za smirenje svojim pacijentima nude caj od korijena valkerijana, a kao efikasno sredstvo protiv sna, pored kafe, preporucuju caj od ginsenga, dumbira ili barazine - "biljke srece"! Istovremeno, upozoravaju da nije dobro pretjerano upotrebljavati niti jednu biljku!
Mnogo prije nego sto su znanstvenici i zvanicno objelodanili da ljubav ima veze sa svjezinom daha, ljubavnici sirom svijeta su uporno zvakali aromaticno bilje, koje im je sluzilo u istu svrhu. Neki strucnjaci su se vratili prastarim farmakopejama uvidjevsi da gube kabinetsku bitku za pripomoc prirodi, te poceli sve vise da koriste zimzeleni anis ili jednu od brojnih vrsta mirisnih metvica. I bastovani, zabrinuti zbog sve cesce upotrebe sintetickih otrova (pesticida), vracaju se produktima prirode koji imaju isto ili slicno djejstvo. Novi mocni insekticid otkriven je u sjemenu bijelog luka, koji se uzgaja u Indiji.
"Upravo smo ga zasadili na industrijskom zemljistu, u Njujorskom botanickom vrtu" - kaze Eleonora Gabme (Eleonor Gambee), bivsa predsjednica americkog Drustva ljubitelja ljekovitog bilja. - "Znanstveni izvjestaji tvrde da je ekstrakt koji unistava insekte potpuno bezopasan za okruzenje i toplokrvne zivotinje!"

Dobar biznis
Odakle dolaze ljekovite biljke i mogu li zadovoljiti svakim danom sve vece potrebe na svjetskom trzistu?
Odgovor lezi u bezbrojnim vrtovima, botanickim bastama i plantazama, te brojnim komercijalnim preduzecima koja se bave trgovinom ljekovitog bilja.
"Prosle smo godine prodali vise od milion biljaka!" - izjavio je novinarima Kent Tejlor (Taylor), vlasnik jedne tvrtke za proizvodnju ljekovitog bilja u Visti, gradicu u Kaliforniji (Californija).- "To je dobar biznis u kome moja tvrtka podmiruje trziste naveliko. Samo u velikim saksijama imamo preko 50.000 biljaka!..."
Prakticno svaka drzava u Americi ima bezbroj malih i velikih vrtova u kojima strpljivi bastovani njeguju najljekovitije i najtrazenije biljke. Naravno, i domacica nezaboravne "grcke vecere", kojoj je prisustvovao dr. Smit, posjeduje jednu malu biljnu farmu na kojoj proizvodi ljekovite i aromaticne cajeve, zacine, biljne smjese protiv moljaca, prirodne parfeme, pa cak i jednu vrstu biljnih amuleta za srecu i zdravlje, ciju recepturu drzi u strogoj tajnosti, a potice jos iz Srednjeg vijeka.
Opsjednutost aromaticnim i ljekovitim biljem nigdje nije toliko ocita i, na jedinstven nacin, spektakularna kao u prekrasnim cvijetnim vrtovima u Engleskoj i Sjedinjenim Drzavama. U koloniji Viljemsburg (Williamsburg), u drzavi Virdiniji (Virginia), turisti svakodnevno navracaju u prekrasne botanicke baste gdje im se pruza prilika da obidu jedinstvenu izlozbu bilja i gdje im kostimirane zene i muskarci demonstriraju blagotvornost kucnog i farmaceutskog bilja. U zivopisnim scenama poznatim nasim davnasnjim precima, oni uranjaju konopce u prekrasne boje od biljnih ekstrakta - zlatnu, oranz, zutu, terakot i smedu i prave svijece od kuhanog pcelinjeg voska zamirisanog mirisima mirte.

Istrazivaćki projekti
Najstariji engleski botanicki vrt, osnovan 1621. godine u sklopu Oksfordskog sveucilista, jos uvijek je centar za biljne znanosti i obrazovanje.
"Upravo radimo na projektu istrazivanja jedne razeve gljivice, nametnice, koja se u proslosti koristila za olaksavanje poroda", kaze upravitelj Alen Peterson. "Uvjereni smo da se ona moze koristiti za olakasavanje teskih migrena!..."
Postoji i Kraljevski botanicki vrt u Kevu (Kew), na Temzi, u kome su zahvaljujuci svojoj znatizelji i upornosti, engleski botanicari i istrazivaci tokom protekla dva stoljeca uveliko mijenjali medicinu i ekonomiju nase planete. Blistavi zasadeni prostori namijenjeni kraljevima, privlace posjetitelje iz svih krajeva svijeta. Tu je i cuveni Elizabetin vrt kod sekspirove kuce, koji svojom ljepotom upotpunjuje cjelokupni utisak.
S druge strane Atklantika, jedan je ambiciozni americki inovator 1980. godine osnovao Nacionalni botanicki vrt u Vasingtonu (Washington) za koji se danas moze reci da je svojevrsni centar svih prirodnjaka svijeta.
"Ovamo dolaze botanicairi i istrazivaci razlicitih profila", kaze Holi simicu (Holly Shimizu). "Ovdje im se u deset sekcija pruza jedinstvena prilika da realiziraju svoje zamisli i projekte. Historicari u nasoj koloniji ispituju biljne vrste i tlo na kome su zivjeli americki Indijanci. Poslovni ljudi istrazuju industrijsko bilje, tragaju za novim mirisima, ljekovitim i osvjezavajucim napitcima, te bojama koje se mogu dobiti iz jos neistrazenih biljnih vrsta. Svi imaju neke zamisli i strasno ih zele ostvariti..."
U dragocijenom blagu koje se skriva u biljkama, priroda nam ne govori samo o neponovljivoj ljepoti i povjesti covjecanstva, vec i o ljudskim nadanjima i nesumnjivom napretku...