Znanstvenici neprekidno pronalaze nove nacine kako se prehranom boriti protiv bolesti i zivjeti zdravije. Na primjer, hranjive tvari u namirnicama kao sto su brokula, rajcice, cesnjak i maslinovo ulje, jednako se uspjesno suprotstavljaju bolestima kao i mnogi lijekovi. Ta nova otkrica pokazuju da su ucenjaci sve slozniji oko sastava zdrave prehrane koja se ne bi mnogo razlikovala od prehrane nasih predaka.
Strucnjaci tvrde da bi skrobna hrana - kruh, tjestenina, riza, mahunarke, cjelovite zitarice i korjenasto povrce - trebala sacinjavati oko polovice svega sto jedemo. Slozeni ugljikohidrati pretvaraju se u glukozu koja pokrece misice i osigurava tijelu dovoljno kisika. Vlaknasta skrobna hrana takoder nas stiti od talozenja kolesterola u zilama, te cisti crijeva od otrovnih tvari za koje se smatra da su povezane s rakom crijeva.
I voce i povrce su vazni sastojci zdrave prehrane i trebali bismo ih jesti najmanje pet puta dnevno. Njihovo znacenje temelji se djelomice na antioksidacijskim vitaminima i mineralima koji stite stanice od ostecenja izazvanih slobodnim radikalima. Slobodni radikali su pogibeljne molekule koje sudjeluju u razvoju koronarne bolesti srca, raka, dijabetesa i brojnih drugih degenerativnih bolesti.
Kljucni su antioksidanti: betakaroten (nalazi se u mrkvi, crvenoj i zelenoj paprici, marelicama, dinji i drugom crvenom, zutom i zelenom vocu i povrcu), vitamin C (u vecini voca i povrca), vitamin E (ima ga u avokadu, orasima, sjemenkama i njihovim uljima) te selen (u morskim plodovima, mesu, cjelovitim zitaricama i zitnim pahuljicama). Voce i povrce takoder sadrzi biljne kemikalije, te jos enzime i prehrambena vlakna, a svi oni pomazu u borbi protiv bolesti.
Osim sto treba jesti zdravu hranu, valja izbjegavati i onu nezdravu. Preradena hrana sadrzi mnogo zasicenih masti, soli i drugih aditiva koji poticu aterosklerozu, a time i suzavanje krvnih zila, podizu krvni tlak i usporavaju probavu. Previse slatke hrane izaziva promjene u razini secera u krvi pa se zbog toga mozete osjecati umorno i tromo te na kraju oboljeti od dijabetesa.
Strucnjaci su istaknuli namirnice posebno dobre za zdravlje, od onih koje stite od raka, sve do onih koje jacaju imunosni sistem. Ne morate jesti sve te namirnice svaki dan, ali pokusajte ukljuciti sto je moguce vise te hrane u raznoliki jelovnik.
Kad je rijec o borbi protiv raka, tesko je nadmasiti skromnu rajcicu. Njeni vrijedni sastojci jesu betakaroten (koji se u tijelu pretvara u vitamin A), vitamini C i E, kalij i sastojak nazvan likopen. Smatra se da se te hranjive tvari bore protiv stetnog ucinka slobodnih radikala, pogibeljnih molekula koje izazivaju ostecenje stanica pa dovode do koronarne bolesti srca i raka.
MORSKA RIBA: Bogat je izvor omega-3 masnih kiselina koje stite od srcane bolesti. Pretpostavlja se da smanjuju rizik zgrusavanja krvi. Omega-3 kiseline djeluju protuupalno i stite od reumatoidnog artritisa i psorijaze. Omega-3 masne kiseline vazne su za razvoj ociju i mozga fetusa, a mogu pomoci i u sprjecavanju prijevremenog poroda. Stoga jedite ribu, posebice plavu (losose, haringe, skuse i sardine), barem tri puta nedjeljno.
BROKULA: Uz kelj pupcar, kupus i ostalo povrce iz te obitelji, brokula je bogat izvor vitamina C i betakarotena. Sadrzi i mnogo drugih antikancerogenih sastojaka za koje se smatra da sprjecavaju ostecenja stanica izazvana kancerogenim tvarima.
CELER: Nova istrazivanja potvrduju djelovanje celera u snizavanju visokog krvnog pritiska. U celeru ima i kalija koji regulira ravnotezu tjelesnih tekucina te mnogo protuupalnih tvari koje mogu ublaziti bol u zglobovima. Sjemenke celera prirodno su umirujuce sredstvo.
SOJA: Soja, sojin sir i sojino mlijeko imaju mnoga zdrava svojstva. Soja snizuje kolicinu masti, a posebno stetnog LDL-kolesterola u krvi, koji potice nastanak ateroskleroze, a time i koronarne bolesti. Soja regulira rad crijeva, stabilizira secer u krvi i djeluje preventivno protiv raka dojke. Zrna soje sadrze biljne estrogene koji mogu blokirati stanice osjetljive na estrogene, tako da vlastiti tjelesni estrogeni koji poticu razvoj raka dojke i endometrija, ne izazovu rak. Jedite proizvode od soje sest puta tjedno.
ZOB: Moze nesto sniziti razinu kolesterola u krvi, stabilizirati razine secera, djelovati protuupalno i sprijeciti neke vrste raka. Caroban sastojak su u vodi topljiva vlakna koja pomazu odstraniti zucne kiseline vazne za nastanak kolesterola. Zob sprjecava sintezu tvari nazvanih prostaglandini, koji poticu upalu. Travari odavno primjenjuju zob kao sedativ. Preporucuje se jedna soljica zobene kase dnevno.
ĆEŠNJAK: U narodnoj medicini popularan je kao antibiotik. Jaca imunitet i pomaze kod disnih problema. Smatra se da cesnjak snizuje krvni pritisak i nivo kolesterola u krvi. Ispitivanja provedena na zivotinjama pokazuju da jedan njegov sastojak, alil disulfid, sprjecava odredene vrste raka. Preporucuje se jedan do dva cesnja bijelog luka dnevno.
JOGURT: Bogat je kalcijem i fosforom, koji su vazni za snagu kostiju i zuba. Sadrzi vitamin B2 koji pomaze osloboditi energiju iz hrane i vitamin B12, neophodan za zdravlje zivcanog sistema. Laktobacil, bakterija koja zivi u jogurtu, vraca normalnu mikrobiolosku ravnotezu probavi. Prema nekima, jogurt jaca imunitet i sprijecava rak kolona.
MASLINOVO ULJE: Kljucni sastojak mediteranske prehrane, koja se povezuje s malom ucestalosti koronarne bolesti i infarkta srca. Glavni sastojak maslinovog ulja je oleinska kiselina, koja povoljno djeluje na stetni LDL-kolesterol u krvi. Neka istrazivanja pokazuju da snizuje i krvni tlak. Preporucuje se jedna kasika maslinovog ulja dnevno.
ĆAJ: Blago stimulativno sredstvo koje smanjuje mogucnost nastanka koronarne bolesti i raka. Kljucni sastojak je kvercetin iz grupe tvari nazvanih bioflavonoidi, koje su antioksidansi pa djeluju preventivno protiv raka i koronarne bolesti. Crni caj jednako je djelotvoran kao i zeleni.
Najnovija otkrica
· Uzimanje vitaminskih preparata ubrzava rad mozga i poboljsava pamcenje, tvrde najnovija americka istrazivanja.
· Istrazivanje provedeno na Sveucilistu Portsmouth otkrilo je da manjak zeljeza moze izazvati opadanje kose.
· Vecina istrazivanja daje naslutiti da prehrana s malo kolesterola i zasicenih masti uvelike smanjuje rizik obolijevanja od koronarne bolesti.
· Smanjenje unosa slane hrane s 10 na 5 grama dnevno donosi gubitak tjelesne tezine od 1 do 2 kilograma cak i bez drzanja dijete. Osim toga, male kolicine soli snizuju krvni tlak, smanjuju rizik mozdanog udara, sprjecavaju osteoporozu i napade astme.
· Gazirana mineralna voda jednako je dobar izvor kalcija kao i sir. Kalcij je kljucan za sprjecavanje osteoporoze, ali kalcij i magnezij (oba se nalaze u zelenom lisnatom povrcu) rade zajedno, pa vam oba i trebaju. Popijte najmanje pet casa mineralne vode dnevno i pojedite tri obroka zelenog povrca.