Postoji jedna poslovica koju mozete cuti u mnogim zemljama svijeta, a glasi: “Kakva ishrana, takvo zdravlje!” U njoj je sadrzana, kazu gerentolozi puna istina. Da bi i znanstveno potvrdili ovu istinu i doveli je u vezu sa duzinom zivotnog vijeka pripadnika pojedinih naroda, mnogi su istrazivaci godinama strpljivo istrazivali u gotovo svim krajevima nase planete. I doista, pokazalo se da ishrana direktno utice na zdravstveno stanje i zivotni vijek ljudi.
Oni koji jedu da bi kvalitetno zivjeli, a ne da bi se prezderavali, izbor jela na svojoj trpezi prihvacaju bez problema, za razliku od onih koji osjecaju da su zrtve, ukoliko se hrane prirodnom i zdravom hranom. Ali, nisu u pravu. Naprotiv!
Ako se zelimo ispravno hraniti i hranu koristiti umjesto lijekova, onda moramo povesti racuna o dvije bitne stvari: kakvoci i odabiru namirnica. Kakvocu hrane uvjetuje nacin uzgoja, ali i nacin prerade. Nasa hrana morala bi biti cjelovita, nerafinirana, bez aditiva i konzervansa, od organski uzgojenih namirnica.
U organski (bioloski) uzgojenoj hrani vlada odredeni red i to je ono sto nam daje vitalnu energiju i jaca nasu prirodnu otpornost, nas imunitet. Cak i onda kad ovu kakvocu ne mogu ustanoviti kemijske analize, nase tijelo to osjeca. Kad jedemo zdravu hranu, bolje se osjecamo i otporniji srno na bolesti. U nekim svjetskim institutima koriste metodu kristalizacije kako bi pokazali tu vitalnu energiju hrane. Ustanovljeno je da su prirodno uzgojene namirnice imale pet do deset puta vise vitamina i minerala od hrane koja se uzgaja konvencionalno. Konvencionalno uzgojena hrana, ona koja koristi mineralna gnojiva i pesticide, nema vitalnu energiju, a osim ostataka pesticida moze sadrzavati teske metale. Takvu bi hranu trebalo izbjegavati.
"Tri bijele smrti" u prehrani su bijeli secer, bijelo brasno i so. Bijeli secer uzrokuje neravnotezu minerala u tijelu i pridonosi nastajanju artritisa, probavnih problema te nedostatku vitamina B. Postoje dokazi daje potrosnja velikih kolicina bijelog secera povezana s djecjom paralizom, reumatskom groznicom, migrenama, alergijama, depresijama, sinusitisom, srcanim problemima, karijesom, dijabetesom i degenerativnim bolestima.
Bijelo brasno i namirnice od njega treba izbjegavati, jer djeluju lose na probavu i mogu izazvati zatvor. Crni kruh od cjelovitog brasna, bez aditiva, napravljen s kvasom, prava je blagodet za nasu probavu, a isto je i s tjesteninom od integralnog brasna. Obicna, kamena so uzrokuje probleme s bubrezima, srcanim bolestima, zadrzavanjem tekucine u organizmu, izaziva nesanice i zivcane napetosti. Mnogo je zdravija morska so. Papar i drugi snazni zacini nadrazuju zeludac, probavne organe i bubrege, a mogu biti i opasni za jetru. Umjesto umjetnih kiselina, trebalo bi uzimati prirodni ocat. Iz prehrane bi trebalo izbaciti gazirana pica, crnu kavu, crne cajeve, sladoled, smrznutu hranu i meso sisavaca.
U prehranu bi svakako trebalo uvrstiti cjelovite zitarice, hladno presano ulje (maslinovo, tamno sezamovo), zacine od fermentirne soje (miso, sojine umake, tamari...), mahunarke i organski uzgojeno povrce.
Hrana bez kemije cilj je svakog tko zeli dug i zdrav zivot. U trazenju takva nacina zdrave prehrane niz je alternativnih smjerova u prehrani: sirova hrana, vegetarijanstvo i veganstvo, makrobiotika, ekobiotika, prirodna higijena, ajurvedska prehrana i nasa tradicijska prehrana.

VEGETERIJANSTVO: Mnogo ljudi u ovoj vrsti prehrane izbace meso. a zadrze mlijeko, secer, jaja i cokoladu; drugi odlucuju djelomicno jesti meso - obicno piletinu i plodove mora. Nakon duljeg vremena, ako se konzumira puno mlijeka i secera, kod ove prehrane moze doci do velikih problema sa sinusima, plucima, sa sluzi u organizmu, a neki dobiju jaku anemiju. Nedostatak ove prehrane je sto ukljucuje premalo cjelovitih zitarica, a dosta rafinirane hrane. zivotinjske bjelancevine se nadomjestaju odgovarajucim biljnim bjelancevinama, no nakon nekog vremena vegetarijanci osjecaju velike zdravstvene teskoce.

VEGANI: Ovo se posebno odnosi na vegane koji ne jedu nikakve proizvode zivotinjskog podrijekla, cak ni mlijeko, mlijecne proizvode, niti med. To je uglavnom iz etickih razloga, jer ne zele pridonositi iskoristavanju i ubijanju zivotinja. Ponekad se moze cuti da taj nacin prehrane skodi zdravlju - neki nakon visegodisnjeg veganstva, imaju problema zbog manjka vitamina B12, sto posebno dolazi do izrazaja kod novorodencadi i male djece. No, znanstveni dokazi raskrinkavaju te optuzbe.

SEMI-VEGETERIJANCI: Ovim terminom nazivaju se oni koji uglavnom jedu vegetarijansku hranu, ali povremeno i ribu ili meso. Teoretski, ljudi koji jedu puno povrca mogu se smatrali semi-vegetarijancima, kao i oni koji povremeno jedu ribu i piletinu, a izbjegavaju ostalo meso. Dobro je sto ljudi sve vise jedu povrce, voce, zitarice i mahunarke. To im zasigurno zivot cini zdravijim i dugovjecnijim.

LAKTO-VEGETERIJANCI: Rijec je o nacinu prehrane koji obuhvata sve namirnice osim mesa, ribe i jaja. Zasto ne jaja? Neki ih ljudi izbjegavaju zbog kolesterola, a neki zbog alergijskih reakcija. Drugi ih ne jedu iz vjerskih ili spiritualnih razloga, primjerice, vedska filozofija, koja smatra jaja organom reprodukcije i samim tim predstavlja potencijalni zivot. Ipak, ovaj nacin prehrane je najzastupljeniji u svijetu.

AYURVEDSKA ISHRANA: Da bismo razumjeli znacenje ayurvedske prehrane moramo je promatrati u sklopu cjelokupnog ayurvedskog znanja. Ayurveda je cjelovito znanje o zivotu koje omogucuje da se zivot uzdigne do pune vrijednosti: slobode od bolesti, savrsenoga zdravlja, dugovjecnosti i samospoznaje. Glavna rijeci Ayurvede su: ravnoteza i cjelina. Gubitak savrsenog zdravlja, nepravilno funkcioniranje tijela, nastaje kao posljedica djelovanja koje nije u skladu s prirodnim zakonima. Ayurveda pociva na filozofskom sistemu koji uci da ista nacela koja vladaju u svemiru vladaju i u covjeku.
Sve sto se zbiva u univerzumu, zbiva se zbog medusobnog djelovanja triju pokretackih nacela - guna. U ljudskom se tijelu tri gune ocituju kao tri dose - energetska nacela koja upravljaju svim bioloskim funkcijama tijela i duha. U svom prirodnom stanju dose su u ravnotezi, a izraz te ravnoteze je zdravlje. Tri dose upravljaju stvaranjem, odrzavanjem i razaranjem tjelesnoga tkiva. One su osnova psihosomatskog postojanja covjeka. Odgovorne su za emocije i psihologiju, za individualne razlike i potrebe u izboru hrane, njezina okusa, kolicine, temperature, itd. Prehrana temeljena na ayurvedskim principima razlikuje se od osobe do osobe: ovisi o njezinoj individualnoj konstituciji, tjelesnim obiljezjima i temperamentu. Svoju jedinstvenu psihofizicku prirodu ili konstitucionalni tip (vata, pitta ili kapha) otkrit cete uz pomoc neke strucne knjige o toj temi, te u skladu s tim odabrati i hranu koja vam odgovara.

MAKROBIOTIKA: Iskustvo pokazuje da najbolje rezultate u lijecenju teskih bolesti i odrzavanju prirodne otpornosti imaju oni koji se pridrzavaju makrobiotickih nacela prehrane i nacina zivota. Ova prehrana stavlja na prvo mjesto organski uzgojene namirnice pretezno iz podneblja u kojem zivimo i to: integralne zitarice, rajcice i patlidzani, mahunarke, voce i plodove mora. Bit ove prehrane je sto nas uskladuje s okolinom u kojoj zivimo, s godisnjim dobima i s onim sto u zivotu radimo.
Pridrzavajuci se makrobiotickih nacela dovodimo organizam u ravnotezu i jacamo svoju prirodnu otpornost. Takav nacin prehrane budi lijecnika u nama i pomaze narn da se izlijecimo i od najtezih bolesti ili pak da sacuvamo dobro zdravlje.
Sve skupa, najbolje bi bilo uskladiti nasu tradicijsku prehranu s makrobiotickim nacelima, ali i novim znanjima o stetnosti i vrijednosti pojedinih sastojaka.