Simbol mudrosti, intelekta, razuma, hitrine, svjetlosti, plemenitosti, odanosti, vjetra i morskih talasa. U snovima su predstavljali seksualni simbol, želju, požudu i sam seksualni čin...
U istočnjačkim vjerovanjima konj je vezan za čast, vlast i brigu, a u snu predskazuje različite događaje: ako ga vidite u daljini, uslijedit će radosna vijest; ako vodite konja za ular, potrebna vam je pomoć prijatelja; ukoliko jašete krilata konja, predstoji vam sjajan uspjeh; galopiranje u snu predskazuje brzo ostvarenje želje; kupiti konja – unosan posao; vidjeti divljeg konja – zarada, itd.
Ako se u temelje obiteljske kućne ugradi nekoliko konjskih kostiju, vjerovalo se da će kuća biti sretna a obitelj zaštićena od zlih duhova, neprijatelja, bolesti i nesreće. Osoba koja sa sobom uvijek nosi konjske kutnjake bit će oslobođen pohlepe za novcem.
Dugo vremena se vjerovalo da konji predstavljaju životinje koje nose duše umrlih i da jedino oni od svih životinja mogu da vide i prepoznaju duhove i vještice. Kamen sa rupom u njemu pohranjen u stablu nekog drveta štitio je navodno konje da ih noću ne jašu zlodusi i vještice. Kada nekoliko konja istovremeno stoji leđima okrenuto prema ogradi, vjerovalo se da predstoji promjena vremena – predznak kiše.
Vjerovalo se da je za liječenje čestih i iscrpljujućih napada kašlja dobro inhalirati bolesnika konjskim dahom. Pri tome se preporučuju šareni konji, jer se vjerovalo da su oni najzdraviji. Također se vjeruje da je za liječenje groznice dobro koristiti konjska kopita, a za liječenje noćnih mora, najefikasnijim lijekom su se smatrali - konjski zubi. No, postoje i druga vjerovanja:
· Jahati sivog konja na vjenčanju – sreća;
· Vidjeti crnog konja – u Britaniji sreća; u Europi nesreća;
· Sresti bijelog konja – nepredvidivi troškovi;
· Sresti bijelog konja kojeg jaše crvenokosa djevojka – nesreća;
· Da bi se otjerala loša sreća, u trenutku kada se ugleda bijeli konj sa crvenokosom jahačicom, treba pljunuti i reći: “Dobra sreća tebi, dobra sreća meni, dobra sreća za sve bijele konje koje vidim...”
· Tko sretne riđeg konja – vidjet će dragu osobu;
· Tko sretne šarenog konja – treba zamisliti neku želju, jer će mu se najvjerovatnije ostvariti;
· Vidjeti samo rep šarenog konja – nesreća;
· Sresti konja sa sve četiri bijele noge – nesreća;
· Sresti konja na putu na vjenčanje – dobra sreća;
· Jahati konja koji često rže – putovanje će se sretno završiti;
· Nije dobro često mijenjati konju ime – nesreća;
· Nije dobro opremati konja na dan uoči Nove godine – predskazuje nesreću.
KARMA
Jedan od najvažnijih budističkih pojmova. Označava čin, akciju, djelovanje. Zakon uzroka i posljedica. Vjerovanje da svaki naš postupak utječe na život i na sudbinu. Dobra djela proistekla iz dobrih namjera, polučuju dobru karmu, rđavi postupci, govor ili misli donose lošu karmu. Ključni faktor u formiranju karme je namjera, jer što se urezuje u naš um je ponajviše određeno našim namerama. Karma je u uskoj vezi sa reinkarnacijom, vjerovanjem da se ljudska bića ponovno rađaju u višem ili nižem obliku života i da u svakom obliku postojanja okajavaju grijehe iz ranijeg bivstvovanja. No, karma nije ni nagrada, ni kazna, jer je potpuno lišena etičkog suda o dobru i zlu. Jedan od način da pojedinac prekine krug rađanja (a time i da se oslobodi zakona karme) i da dosegne nirvanu, što je krajnji cilj svakog budiste, jeste prihvatanje isposništva i povlačenje iz života.
KARNEOL 
Vrsta je čvrstog i providnog poludragog kamena, mliječne, bijeloružičaste do riđocrvene boje. Smatra se kamenom mjeseca srpnja, iako ga u nekim krajevima svijeta smatraju kamenom mjeseca rujna. Posjeduje ljekovita svojstva. Smiruje jake emocije, podstiče hrabrost, a pripisivala mu se i moć da zaustavi svako krvarenje: iz rana, nosa, zubnog mesa, krvarenje kod žena...
U kombinaciji s magnetitom povečava koncentraciju, stimulira lucidnost i mudrost, a u kombinaciji s ametistom služi za dostizanje viših stanja svijesti. I jedan i drugi kamen harmoniziraju psihu, reguliraju probavne smetnje, liječe bolesti jetre, i pomažu kod reumatskih oboljenja.
Karneol je od davnina poznat po svojim magičnim osobinama: ako ga trudnice vežu oko stomaka, vjerovalo se da će im zaštititi plod i osigurati bezbolan porođaj. Ima pozitivan učinak i na one, koji se žele obraniti od psihičkog napada, a ako se karneol nosi iznad predjela solarnog pleksusa, odbija negativne energije i uspostavlja sklad i ravnotežu u organizmu.
U antičkim vremenima vjerovalo se da karneol spriječava izlive bijesa i afektivna stanja, te da osvježava krv. Ako se koristi u prahu, djeluje kao antiseptik i rane se nikada neće ognojiti. Nošen oko vrata, na prstenu ili narukvici, karneol navodno odagnava strah i štiti od čarolija i zlih duhova. Sanjati karneol – radost i blagostanje.
KAŠA
Bez obizira kakav je sastav kaše, vjerovalo se da će se kuharica uskoro udati ukoliko joj kaša pregori. Jesti kašu u snu – poklon, dobitak.
KAŠALJ
Ako je kašalj od nahlade, čisto ivanjsko zelje (Inula helenicum) se sitno nasjecka i stavi u posudu od jedne litre, potom se napuni vodom i poklopi koricom kruha, koja se oblijepi tijestom da ne bi bilo oduška. Kada se dobro skuha, pije se ujutru i uveče. Ovo je samo jedna od narodnih receptura za liječenje kašlja. Ostale su mnogo bizarnije: smatralo se da izliječenje kašlja pomaže kuhani ovčji loj ako se popije s oporim vinom, a napadi kašlja navodno su se mogli ublažiti ukoliko bi se popila voda od ječma u kojoj su prethodno prokuhana tri puža.
Protiv kašlja su se koristile i obloge od papira namazanog svinjskom mašću, stavljene na prsa, mazanje tabana pečenim lukom, pa čak i uzimanje usitnjene dlake s leđa magarca, a bolesnicuma se savjetovalo puzanje kroz grm kupina u vrijeme izlaska sunca. Ipak, najbizarniji recet govori da se kašalj može izliječiti vješanjem gavranove noge oko vrata. Onaj tko kašlje na Božić, vjerovalo se da će umrijeti od sušice, a ukoliko je na Silvestrovo službu božju često ometao kašalj, vjerovalo se da će naredna godina biti nemirna. Kašalj u snovima ima negativnu simboliku, pretskazuje – lošu vijest, brigu, tugu, bolest, a ponekad i smrt.
KATRAN
Smola bjelogoričnog i crnogoričkog drveta, u starim se vremenima koristila za impregnaciju drveta, najčešće lađa, i u narodnoj medicini. Sanjati katran – duševno rastrojstvo, strahovi.
KAVA
Osvježavajuće piće što se kuha iz prženih i samljevenih sjemenki biljke kavovac (Coffea Arabica i Coffea Liberica) iz koje se vadi i kofein važan kao lijek. 'Kafa je' - zapisao je Talleyrand – 'crna kao đavo, vrela kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav!...'
Vjerovalo se da crna kava stimulira ljepotu, a da talog od kuhane kave otklanja slabokrvnost. Kašika mljevene kave i kriška limuna navodno je izvanredno sredstvo za otrežnjenje. Za osobe koje - pijući kavu - nešto proliju govorilo se da će se brzo oženiti ili udati, a za djevojku koja bi šećer u kavu stavila tek poslije mlijeka, vjerovalo se da će ostat usjedilica. Kome bi se prilikom ljevanja kave od pjene napravilo srce, vjerovalo se da je zaljubljen, a pjena na rubu šoljice navodno je bila znak rane smrt onoga kome je kava namjenjena. Gosti bi se mogli očekivati ako bi u kavu pao zalogaj kruha ili kolača, a ako bi u šoljici ostalo mnogo taloga, to je značilo da će proliti mnogo suza onaj tko je pio iz te šoljice.
Kava se koristila i u narodnoj medicini: jedno zrno bilo je navodno dovoljno da se zaustavi štucanje, a žgaravica je nestajala ako bi se sažvakao i progutao neparan broj prženih zrna. Mljevena kava uzeta na vrhu noža poboljšavala je varenje i otklanjala boli u želucu poslije obilatog ručka. Nostalgija za domovinom se mogla ublažiti ako bi se popila kava u koju bi se ubacilo malo zemlje s groblja iz rodnog kraja. Također se vjerovalo da vlasac najbolje raste ako se zaljeva talogom od kave. Sanjati kavu – blagodet, sreća; pržiti je u snu – učestvovati u velikoj svađi; piti kavu u snu – nezadovoljstvo na poslu; vidjeti kavanu – predstoji odlazak u goste, druženje.
KATEROVO OKO
U drevnim su ga vremenima nazivali svađalačkim kamenom. Ima mutnocrvenu boju s bijelom mrljom za koju se vjerovalo da predstavlja zjenicu mačijeg oka. Na zlom je glasu i u zapadnoj Aziji se smatra izazivačem neprtijateljstava i sukoba. Najčešće se koristi u crnoj magiji, a vjerovalo se da onog tko ga nosi kod kuće očekuju mnogi problemi i teške nevolje.
KATOCIT
U svojoj znamenitoj knjizi 'Naturalis historia', rimski pisac Plinije Stariji (23 – 79 n. e.) piše da je katocit jedan od najneobičnijih kamenova, koji se lijepi za ruke poput smole. Stanovnici Korzike koristili su ga kao izvanrednu zaštita od urokljivih pogleda, zlih duhova i omađijanosti.
Pretplatite se na KNJIGU TAJNI
