Dijamant je najcjenjeniji dragi kamen. On je simbol bistrine, tvrdoće, sjaja i savršenosti, nevinosti, mudrosti i vjere. Oni koji su ga redovito nosili smatrani su se nesavladivim i neranjivim. Pa ipak, dijamant nije ništa drugo do ugljenik kojeg u prirodi ima u neograničenim količinama. No, ono što dijamant čini neobičnijim od drugih ugljenika je način na koji su se atomi formirali i kristalizirali prije više od pet miliona godina. Pod velikim pritiskom zemljine magme, atomi dijamanta kristalizirali su se u čvrstu kockastu strukturu koja tom materijalu daje njegovu najvažniju osobinu: neprevaziđenu čvrstinu!
Dijamanti su otkriveni u devetom stoljeću prije nove ere, ali su ih do 15. stoljeća imali pravo da nose samo članovi kraljevskh obitelji, plemstvo i svećenici, a kasnije, do 19. stoljeća, nosili su ih isključivo muškarci. Ovaj je plemeniti kamen stoljećima bio simbol moći, ljepote i bogatstva. Od njega se pravio nakit za koji su često vezane tragične i dramatične storije. Afganistanski princ Sha Shudga, predao je kolonijalnim vlastima čuveni dijamant Koh-i-noor ("Planina svjetlosti"), koji je danas najdragocjeniji kamen britanske krune, tek pošto je bio podvrgnut teškom mučenju. Jedno hindu svjedočanstvo doslovno kaže: "Onaj tko bude posjedovao Kohi-i-Noor, posjedovat će i svijet, ali će spoznati i sve njegove nedaće. Samo Bog ili žena mogu ga nekažnjeno nositi".
Koh-i-nur uistinu nikome nije donio sreću, a oko drugih su se poznatih dijamanata isplele mnoge priče o nesrećama, ubistvima i zavjerama. Tako se pouzdano zna da Houp dijamant, vrijedan 42,52 karata, nije donio sreću nijednom od vlasnika, počev od Luja XIV pa do američke nasljednice, Evelin Volš Mek Lin.
Prema navodima rimskog pisca Plinija Starijeg (23 - 79 n. e.), dijamant je univerzalni talisman koji sve otrove čini neškodljivim, sprečava bolesti i otklanja ludilo. Vjerovalo se da u sebi može nositi prokletstvo, ali i da ljude štiti od omađijanosti, zlih noćnih duhova i košmarnih snova. Vino i voda u koje je uronjen dijamant štite od izljeva krvi u mozak, čuva od kostobolje, žutice i srčane kapi. Smatralo se da dijamant štiti i od ugriza psa i divljih zvijeri i da trudnicama osigurava lak i sretan porod.
Dijamant nošen na lijevoj ruci rastjeruje sve užase noći, zle duhove, vještice i čuva od pakosnih ljudi. Sprečava pohotljivost i stimulira čistoću. Liječi sve vrste bolesti i zaraze, jača duh i snaži tijelo. Kao kamen određenog mjeseca, osobe rođene u travnju oplemenjivao je odanošću, vjernošću, hrabrošću i postojanošću. U Francuskoj su dijaqmant nazvali kamenom izmirenja, jer se vjerovalo da održava i harmonizira vezu među supružnicima. U Indiji se vjerovalo da voda u koji je bio uronjen veliki Koh-i-Noor liječi sve bolesti. Vjerovalo se da se dijamant može smekšati samo svježom, toplom jarčevom krvlju. Sanjati dijamente – oprez, moguća šteta.
DIVLJI KESTENI
Plodovi divljeg kestena (Aesculus hippocastanum) nosili su se kao amuleti većinom u džepovima hlača, a rjeđe oko vrata. Ako bi se nosio neparan broj kestena ili broj djeljiv sa tri, vjerovalo se da mogu spriječiti ili izliječile razne bolesti: reumatizam, neuralgije, giht, grčeve, kap, osip, vrtoglavicu, zubobolju, pa čak i hemoroide. Sanjati kesten – olakšanje; brati kesten u snu – tegobe, muke, teškoće u ostvarivanju zamisli, planova i želja.
DIVOKOZA
Divokoza je tipična životinja kamenih litica i visokih planinskih vrhova. Izvrsna je penjačica. Tko pojede njezino srce, jetra ili krv, postat će vješt penjač i nikada neće moći da dobije vrtoglavicu. Također se vjerovalo da neprobavljeni ostaci iz želuca divokoze, garantiraju strijelcu u lovu siguran pogodak, a trudnici lak i sretan porod. Sanjati divokozu – uspjeh u poslu.
DJECA
U narodnim vjerovanjima djeca su jedna od najvažnijih tema. U krščanskoj predaji, anđeli se najčešće prikazuju kao djeca, pa otud i simbolika nevinosti i čistote. Slabašna djeca su provlačena kroz vučije ili medvjeđe ralje da bi se oslobodila strahova i da bi brzo osnažila. Roditeljima se zabranjivalo prije krštenja spominjanje imena dijece, jer se vjerovalo da bi time bila izložena napadu zlih duhova. Majke su izbjegavale bilo šta krpati na djeci, jer bi im se navodno istog časa sašila i njihova sreća, te bi postajali glupi i ne bi imali dobro pamćenje. Također im je bilo zabranjeno da djecu udaraju po prstima, jer se vjerovalo da će pstati lopovi. I djeca kojima bi se rezali nokti umjesto da ih odgrizaju, smatralo se da će kad odrastu postat lopovi.
Djeca su od rođenja nosila specijalne talisamne: da bi bila bistra i pametna oko vrata su u vrećicu obavezno nosili korijen zimzelena; da bi brzo progovorila, majke su im davale da piju kišnicu koja je sakupljena za vrijeme kišne olije. Posebni običaji su se odnosili na održavanje zdravlja djece: od bolesti ih je najčešće štitio malahit kojeg su nosili oko vrata, a od urokljivih pogleda ahat, beril, hematit ili koralj. U snu vidjeti djecu-siročad – sreća; sanjati svoju djecu – nova prijateljstva.
DRAGULJ – KOTRLJAN
Tako se nazivala najomiljenija i, možda, najmoćnija egipatska amajlija. Radilo se o modelu, često napravljenog u glini ili kamenu, jednog od egipatskih svetih kukaca. Osim što je bio simbol Boga Sunca, ovaj je čudesni dragulj, kad bi se stavio u grob, navodno posjedovao moć da oživi umrlu osobu. Jedino je trebalo da se uz dragulj-kotrljan, iznad mrtvog tijela, izgovore Riječi Moći.
DRIJEN
Drijen (Cornus mas L.) je grmasta biljka, raste po suhim listopadnim šumama. Ima žute cvjetiće i plod u obliku crvene kiselkaste koštunice. U rimskom vremenu koplje od drijena boje krvi objavljivalo je neprijateljstvo i rat, a bačeno na neprijateljski teritorij simboliziralo je krvavu smrt.
Drijen je koriošten i u magijske svrhe, a u narodnim vjerovanjima plod drijena simbolizirao je vitalnost i zdravlje (Zdrav k'o dren!). Vjerovalo se da nezreli plodovi zaustavljaju unutrašnje krvarenje, a zreli su se koristili protiv proljeva, groznice i za jačanje organizma. Osim toga za drijenov grm se smatralo da pomaže u ostvarenju svih želja.
DREKOVI
Drekovi su, prema nažim narodnim vjerovanjima, zli muški duhovi koji obnoć lutaju, izazivajući buku, viku i dreku, pa su vjerovatno po tome i dobili ime. Vjeruje se da se radi o dušama poginulih ratnika, koji nemaju mira na drugome svijetu zbog mnogobrojnih zločina i nedjela koje su u ratu počinili. Drekovi se javljaju u prvi sumrak, a stalno lutaju od jednog groblja do drugog, uporno tražeći mir i spokoj, koji nikada neće naći!
DREVAN
Drevnim se smatralo sve što je nadživjelo uobičajni vremenski period i što je svjedočilo o minulim nerjetko zaboravljenim vremenima. Nerjetko drevnom su se pridavale ezoterijske vrijednosti, pa su mnoge figurine, nakit ili grobni ostaci iz najstarijih vremena poprimali magčne dimenzije i postajali predmetima od posebnog značaja i obožavanja.
Pretplatite se na KNJIGU TAJNI